"Zemlja ne stvara ništa gore od nezahvalnog čovjeka" Ovo je stoljeće dosegnulo vrhunac nebrige potrošačkog društva za prirodu, a konzumerizam pomaže u gomilanju smeća i umiranju biljnog i životinjskog svijeta. Statistički podatci za Hrvatsku 2010. godine govore da je količina ukupno proizvedenog komunalnog otpada iznosila 1,63 milijuna tona, odnosno 367 kilograma po stanovniku. Gomilanje otpada čini nas neopreznima te postaje prijetnja živim organizmima i njihovom odnosu prema prirodi.

Rad prikazuje pustoš, otpad bez odlagališta i traženje spasa ugrožene životinje, te loš odnos čovjeka prema prirodi  jer priroda ne pripada čovjeku već čovjek prirodi. Slika je rađena kombiniranom tehnikom markera, te visoko pigmentiranih drvenih boja na papiru dimenzija 297x420 mm. (Ante Vujić)

Čestitke Anti i puno uspjeha na državnom natjecanju!

Svakako treba predstaviti i vrlo zanimljive radove naših talentiranih učenica i način na koji likovno promišljaju zadanu ekološku temu:

Tia Sertić, učenica 3. razreda - Kuda ide ovaj svijet?

Naziv mog rada je "Kuda ide ovaj svijet?".  Ovo pitanje postavila sam si gledajući dokumentarne filmove o zagađenosti našega planeta, izvještajima o klimatskim promjenama, ali i promatrajući što se događa u okruženju u kojem živim. Slabo se čuje zujanje pčela i ne vidim dovoljno leptira oko cvijeća, onečišćenje je posvuda - u zraku, potocima i rijekama, prirodi. Umjesto šuma, polja i igrališta sve je više cesta i kuća, životinjama uzimamo prirodna staništa, a djeci prostor za igru. Ne postavimo li si pitanje o pokretačima tih vidljivih promjena koje se događaju na našoj planeti bit će nemoguće sačuvati  njezinu biološku raznolikost, "zdravlje"  nas i nje same.

Temu sam predstavila kroz dva simetrična ljudska profila (uloga ekološkog, otisak čovjeka) gdje jedan profil predstavlja  zdravu i živu planetu na kojoj je moguć opstanak života, a drugi sva ona djelovanja čovjeka koja zagađuju prirodu i uništavaju naš planet. Pozitivna strana priče oslikana je kromatskim tonovima,  a negativna akromatskim.  Pokušala sam ukazati da nam priroda stalno ponavlja da naše neodržive aktivnosti dovode prirodne sustave koji podržavaju život na Zemlji do ruba.

Ela Kuntić, učenica 4. razreda - Ezgotični otpad

U zadnjih nekoliko desetljeća mnogo je ekoloških problema zahvatilo Zemlju kao posljedica modernizacije i povećanja industrija. Posljedice koje takvi zagađivači ostavljaju na prirodu često su katastrofalne i nepovratne, a zbog njih pate i sami ljudi. Iako danas postoji mnogo organizacija koje se bore protiv zagađenja i pokušavaju osvijestiti ljude kako bi spriječili daljnju štetu. Najveći problemi su plastični otpad, prekomjerne količine ugljikova dioksida, deforestacija itd. Deforestacija i otpad najveći su zagađivači na području Srednje Amerike. Kostarika je jedna od zemalja koja se oporavlja od takvog zagađenja. U prošlosti je prošla kroz deforestaciju i zagađenje, no danas se smatra jednom od najnaprednijih zemalja na Zemlji s obzirom na klimatske promjene. Kostarika je također i najveći izvoznik ananasa na svijetu – izvozi čak 3 milijuna tona ananasa godišnje. No ti brojevi imaju i velik utjecaj na okoliš – tlo erodira, a pitke vode zbog zagađenja sve je manje. Industrija ananasa i dalje cvjeta na Kostarici no ako tako nastavi, Kostarika će uništiti sve na čemu je toliko radila, uključujući i krhku floru i faunu. Ovisno o tome kako će Kostarika tretirati industriju ananasa, on će postati njen uspjeh ili propast.

Moj rad inspiriran je suvremenom umjetnošću gdje i otpatci mogu biti „reciklirani“ i  iskorišteni kao likovni materijal. Sama tema rada korelacija je između ananasa, proizvoda koji se najviše izvozi iz Kostarike, te ekoloških problema s kojima se Kostarika suočava.  Likovna tehnika: tuš i fineliner olovka; A4 papir (21.0 x 29.7cm).

Još jednom čestitke svima na izvrsnim radovima!