Danijel Dragojević 1934-2024.
KIŠA
Kada te više ne bude, bit ćeš kiša i povremeno
padati po Dubrovniku. Rominjat ćeš, pljuštati, sipiti,
šumiti po krovovima, ulicama, stablima, po vrtovima,
glavama, kišobranima: bit ćeš na svemu i na
pojedinostima, takva će biti narav tvojih dolazaka.
Poslije toliko uspinjanja silazit ćeš u svačiju žeđ; žeđ
ljudi, stvari, kuća i životinja, nicat ćeš, rasti, cvasti,
blistati na svakom licu. Na jednoj i na drugoj strani
neba bit će tvoje nebo.
Već vidiš nekoga tko predvečer na Trećem konalu
izlazi na terasu i gleda kako raspoređuješ zvučnu
tapiseriju po moru, Lokrumu, zidinama, pločnicima
i vlažiš zvukove dominikanskih zvona, udarce godina
i Zelenaka. Grad će biti u zraku, bit će na zemlji,
utjeha imena, glazba što preskače sebe i silazi stubama
u smirenu ludost.
Tko pruži ruku kroz prozor doznat će da je svuda
i da je sam, jedna sjena slobodna od budućnosti. A
zatim? Zatim će pretrčati pas, zatim će se smiriti
brodovi, zatim će se ribe primaknuti površini, zatim
će svetac u niši izaći iz sna, djevojka obrisati lice – i
ti ćeš prestati.
Dragojevićeva poezija naučila nas je gledati, osluškivati, čuditi i diviti se, i sve to na jednom novom jeziku koji nam je u međuvremenu postao blizak i koji se katkad usuđujemo nazvati "svojim", u kojem prepoznajemo sebe i prostor oko nas.
Branislav Obučar, In memoriam Danijel Dragojević: Pjesnik oka i stvari
:: opširnije ::Predrag Lucić (12.2.1964.-10.01.2018.)
Elza Kučera, prva knjižničarka Hrvatske
Elza Kučera
(fotografija iz privatne izbirke Jasne McElroy)
hrvatska psihologinja
(Vinkovci , 22. X. 1883 – Zagreb , 22. VI. 1972 ).
Studirala »specijalnu filozofiju i psihologiju« u Beču, nastavila studij u Zagrebu i u Zürichu, gdje je 1909., kao prva žena iz Hrvatske, doktorirala iz psihologije. Bila je i prva žena knjižničar u Hrvatskoj: od 1909. do umirovljenja 1944. radila je u Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, gdje je od 1920. do 1942. bila zamjenica ravnatelja. Suosnivačica je Društva bibliotekara Hrvatske (1948). U Zagrebu (u svojem stanu) imala je privatni laboratorij za eksperimentalnu psihologiju. Potaknula je organizaciju filozofskih kolokvija u Zagrebu 1924-30. te bila suosnivačica i suradnica Revije za filozofiju i psihologiju (1927); članica njemačkog Društva za eksperimentalnu psihologiju. Kao članica radnog odbora za ispitivanje sposobnosti, prilagodila Binet-Simonov test za naše prilike, a 1922. istraživala je osjećajni život u Psihologijskom institutu u Bonnu. Od 1933. do 1936. sudjelovala u izvođenju vježbi na katedri za eksperimentalnu psihologiju u Zagrebu.
https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=34407
:: opširnije ::Nobelovu nagradu za književnost dobio norveški autor Jon Fosse
.jpg)
Njegov obiman opus napisan na novonorveškom jeziku sastoji se od drama, romana, poezije, eseje, dječje književnosti i prijevoda. Premda je jedan od najizvođenijih svjetskih dramatičara, u posljednje se vrijeme prepoznaje i njegova proza', poručili su iz Švedske akademije.
