preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:

e-Dnevnik

Predstavljanje škole

RASPORED ZVONJENJA ZA 2023./2024.

1.  8.15 do 9.00

2.  9.05. do 9.50

(20 min. odmor)

3.  10.10 do 10.55

4.  11.00 do 11.45

(15 min. odmor)

5.  12.00 do 12.45

6.  12.50 do 13.35

7.  13.40 do 14.25

Ravnatelj: Božidar Dujmić, prof.

Termini informacija

Roditelj svoj dolazak na informacije kod razrednika i/ili predmetnog nastavnika treba najaviti razredniku barem tri dana ranije.

« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Brojač posjeta
Ispis statistike od 21. 4. 2010.

Ukupno: 541902
NOVOSTI

Upoznajte maskotu zadruge

Učenička zadruga GIMSI ima svoju maskotu, a to je naš šišmiš Miško. Članovi prirodoslovne sekcije su se potrudili i saznali puno činjenica o tom neobičnom stvorenju. Pročitajte!

Dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersi) je šišmiš, jedan od rijetkih
sisavaca koji mogu letjeti. Kod šišmiša organ za letenje je letnica, koja se proteže
izmedu vrlo produženog drugog i petog prsta, stražnjih nogu i repa. Imaju vrlo oštre
kandže, koje služe da bi se pričvrstili za strop kada ne lete. Hrane se uglavnom
kukcima, a sve europske vrste spavaju zimski san, koji različito traje. Temperatura
tijela može im zimi pasti i do -2°C. Tijekom zimskog sna svakih deset dana prelete
male udaljenosti da bi se riješili štetnih tvari iz organizma. Najčešće zimski san vrši
čitava kolonija istodobno, usko zbijena. Tako se barem donekle održava tjelesna
temperatura. Pri letenju i hvatanju lova, koriste se eholokacijom, odnosno sistemom
radara. Iako se smatraju vampirima, većina šišmiša ne pije krv. Oni uglavnom jedu
voće, odnosno povrće, a love i manje kukce. Zbog toga zimi postoje problemi s
ishranom šišmiša. Budući da nema više kukaca, većina šišmiša migrira u toplije
krajeve.

Dugokrili pršnjak pripada u carstvo životinja (Animalia), odnosno koljeno
svitkovaca (Chordata), razred sisavaca (Mammalia), podrazred viših (placentalnih)
sisavaca (Eutheria), nadred sraslorepaša, odnosno porodicu topira ili potkovanjaka
(Rhinoliphidae). Naziv su dobili jer je kožasti nastavak na nosu u obliku ležeće
potkove, sa "sedlom" koje strši s lancetaste središnje izbočine. Lete nisko i lepršavo (s
mnogo promjena smjera). Kad se pričvrste za neku podlogu da bi spavali, odnosno u
visećem položaju, tijelo je obavijeno letnicom i odozgo preklopljenim repom. Rod
pršnjaka (Miniopterus) na ostruzi nema epibleme, odnosno, ona je u obliku ušnog
zaliska i nadvisuje polovicu ušne školjke. Imaju 36 zuba, a zubna formula jedne strane
čeljusti glasi 2123 za gornju čeljust, odnosno 3133 za donju čeljust.    

Dugokrili pršnjak je jedina europska vrsta iz roda pršnjaka. Upola je manji od
kućnog miša, uške su mu kratke, kao odrezane, a celo zaobljeno. Rasprostranjen je po
Pirinejskom poluotoku, srednjoj i južnoj Francuskoj, zapadnim Alpama, Italiji,
Balkanskom poluotoku i sredozemnim otocima. Živi uglavnom u otvorenim i
brdovitim krajevima, manjim naseljima. Danju je u pukotinama, stijenama i rudnicima.
Pari se u jesen, a nošenje mladih ovisi o vanjskoj temperaturi. Koti se od svibnja do
srpnja, a rada jedno do dvoje mladih, koji su prvih sedam dana slijepi. Mlijeko sišu tri
do četiri tjedna, a samostalni postaju izmedu četrdesetog i pedesetog dana života.
Spolno zreli postaju nakon godine dana starosti. Životni vijek im je oko deset godina.


Priloženi dokumenti:
Dugokrili prsnjak.pdf (371.15 KB)

Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Stjepan Werft   datum: 16. 1. 2008.




preskoči na navigaciju