Gradski muzej Sisak i Stručno vijeće fizike Sisačko-moslavačke županije bili su organizatori predavanja. Predavanje je privuklo brojne posjetitelje, počevši od velikog broja profesora fizike i povijesti, ljubitelja znanosti i arheologije, suradnika, stručnjaka i predstavnika medija, te sve do iznimno zainteresiranih učenika Gimnazije Sisak.

      Predavanje kao cjelinu koja se sastojala od četiri osnovna dijela započela je dr. sc. Ines Krjacar Bronić, jedna od vodećih znanstvenica Laboratorija za mjerenje niskih aktivnosti u Zavodu za eksperimentalnu fiziku Instituta Ruđer Bošković. Na samome početku iznesena je vrlo zanimljiva činjenica koja je potvrdila tezu da je sisački Stari Grad nadasve bitna ostavština ovoga područja, sagrađena i dovršena u razdoblju između 14. i 16. stoljeća te kako na toj lokaciji nikada nije bila podignuta starija građevina niti su se zidine na bilo koji način obnavljale nakon 16.stoljeća. 

Korištenje metode C-14 u suvremenoj arheologiji i istraživanju iskopina danas je jedna od najproduktivnijih metoda istraživanja, osobito u kombinaciji i sa drugim, ipak nešto starijim i javnosti poznatijim načinima proučavanja iskopina. Godine 1947. u Chicagu, znanstvenik Willard Libby je otkrio navedenu metodu te je prvi u povijesti moderne fizike koristio radioaktivni izotop atoma ugljika kako bi poznavajući brzinu poluraspada iona elemenata uz relativne metode utvrđivanja starosti iskopina, stvorio najkvalitetniju apsolutnu metodu datiranja arheoloških nalaza. Metoda koja je danas najvažnija pri utvrđivanju starosti i nalaza organskog podrijetla, postala je univerzalnim načinom rada u znanosti i potvrđivanju arheologije kao struke koja je nadasve zaslužna za dokazivanje točnih povijesnih činjenica i načina života ljudi od nastanka prvih zajednica.

Predavanje se također usmjerilo i na poznavanje ostalih načina istraživanja koji potpomažu većoj produktivnosti metode C-14. Dendrokronologija, kao metoda koja se bavi proučavanjem širine, gustoće i brojanjem godova drvenih nalaza te korištenje metode kalibracijske krivulje, postale su tehnike mjerenja koje osnažuju rezultate metode C-14 ali istovremeno nisu jednako pouzdane jer na njih ipak utječe djelovanje klime određenog područja te njihovi rezultati ne mogu ostvariti stopostotnu točnost nalaza. Ipak, korištenje modernih uređaja za mjerenje, kao što su to danas LSC i AMS, Institut Ruđer Bošković je postao jedan od najkvalitetnijih znanstvenih instituta u ovome području Europe te uspješno spaja relativne i apsolutne metode istraživanja, kako bi poboljšao rezultate arheoloških nalaza u Republici Hrvatskoj, ali i u širem području.

Prof.dr.sc. Aleksandar Durman s Odsjeka za arheologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, objasnio je važnost simbioze raznovrsnih metoda istraživanja te naveo zaista mnogobrojne zanimljive činjenice, nažalost još uvijek nepoznate javnosti. Koristeći metodu C-14, u kombinaciji i sa drugim metodama, ostvarilo se analiziranje arheoloških iskopina starih više od 8000 godina. Isto tako, pronađene su nove lokacije starčevačke kulture neolitičkih naselja u Slavonskom Brodu, Mostaru, Mađarskoj i Makedoniji. Koristeći metodu dendrokronologije i C-14, utvrdio se najstariji bunar u Europi, starosti 7000 godina koji se nalazi u Zadubravlju u okolici Slavonskog Broda.

      Poražavajuća je činjenica da u Hrvatskoj još uvijek ne postoji niti jedan laboratorij za dendrokronologiju, usprkos tome što su upravo hrvatski stručnjaci ostvarili brojne rezultate upravo radeći i istraživajući na tome području eksperimentalne fizike.

      Ovakva vrsta predavanja je pokazala kako je trenutno ulaganje u znanost iznimno bitno, osobito zato što u suradnji sa teoretskim dijelom mogu itekako ostvariti novi rezultati i neobična ali kvalitetna saznanja istovremeno. Povijest, arheologija, fizika i kemija kao četiri zasebne grane, nadopunjavajući se mogu doseći zaista ono neočekivano te pomoći ljudima da ipak bolje razumiju svijet oko sebe i znanost kao takvu.

      Na samome kraju predavanja, stručnjaci i znanstvenici su pozvali sve prisutne i one zainteresirane na Otvorene dane Instituta Ruđer Bošković, koji će se održati ove godine u razdoblju između 24. i 26. travnja.

Više fotografija s ovog događaja pronađite u našoj Foto-galeriji!

Korisni linkovi: