Gimnazija Sisak
Login
e-Dnevnik
Predstavljanje škole
| « Travanj 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
Brojač posjeta
Ispis statistike od 21. 4. 2010.
Ukupno: 542997
Ukupno: 542997
NOVOSTI
Čokolada
Svaki je čovjek barem jednom u životu podlegao tom slatkom grijehu – čokoladi. Što to tako posebno ima u njoj da osvaja sve ljude? To su nam odlučili prikazati učenici 2-ih razreda izborne nastave iz povijesti pod vodstvom mentorice prof. Josipe Prpić-Zahirović.
Učenici su se zaista pripremili za svoj projekt. Neki su napravili čokoladne kolače, neki vruću čokoladu, a neki su kupili ostale slasne čokoladne slatkiše. Također, dosta truda je uloženo i u video projekciju. Njihova zadaća bila je upoznati publiku sa porijeklom i poviješću čokolade.
Tako smo mogli doznati da čokolada ima zaista dugu povijest i da seže čak od vremena drevnih Maya i Asteka. Ti drevni narodi ubirali su plodove biljke cocooa te su tako stvorili ukusan napitak – kakao. Nešto kasnije, tijekom velikih geografskih otkrića čokolada je dospjela i u Europu. Ljudi su ju brzo prihvatili i zaista su uživali u njoj, te ju je Crkva čak prozvala grijehom. Poznata je ona poslovica „Zabranjeno voće je najslađe voće“, te se čokolada usprkos Crkvi itekako održala. Proširila se Njemačkom, Italijom, Nizozemskom, Francuskom, a kasnije i u ostalim europskim zemljama. U početku je čokolada bila piće elite, a vrlo brzo se proširila među ostalim društvenim slojevima. Saznali smo da je čokolada stigla u Hrvatsku tek krajem 19. i početkom 20.st. Razvijaju se prve tvornice, Kraš i Zvečevo. Hrvatski najpoznatiji proizvodi u Bajadera i Griotte. Već pri samom kraju svog izlaganja, učenici su upozorili sve sladokusce kako mogu prepoznati kvalitetnu čokoladu; ona mora biti tamne boje, tvrda te se mora topiti u ustima. Nakon izlaganja učenicu su dobili zasluženi pljesak i onda su se svi poslužili čokoladnim poslasticama.
Mnogi od nas neke stvari uzimaju zdravo za gotovo, zapravo ne shvaćajući kako nešto ima dugu vrijednost i tradiciju, poput čokolade. Svakako, možemo biti zahvalni na svemu što danas imamo. Ovim projektom smo toga itekako postali svjesni.
U projektu su sudjelovali:
Maja Arsoska, Helena Horžić, Martina Jambrović,
Martina Kežman, Matea Kolaić, Lara Koštić,
Nives Kovač, Hana Peškir, Antonija Pintarić
Ina Prpić, Robert Simić, Dora Zenković,
Valerija Vranješ
pod vodstvom prof. Josipe Prpić-Zahirović
Ostale fotografije možete pronaći u našoj fotogaleriji (ovdje)
Mnogi od nas neke stvari uzimaju zdravo za gotovo, zapravo ne shvaćajući kako nešto ima dugu vrijednost i tradiciju, poput čokolade. Svakako, možemo biti zahvalni na svemu što danas imamo. Ovim projektom smo toga itekako postali svjesni.
U projektu su sudjelovali:
Maja Arsoska, Helena Horžić, Martina Jambrović,
Martina Kežman, Matea Kolaić, Lara Koštić,
Nives Kovač, Hana Peškir, Antonija Pintarić
Ina Prpić, Robert Simić, Dora Zenković,
Valerija Vranješ
pod vodstvom prof. Josipe Prpić-Zahirović
Ostale fotografije možete pronaći u našoj fotogaleriji (ovdje)
Pošalji prijatelju
objavio: Stjepan Werft datum: 3. 4. 2008.
