preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
e-Dnevnik

« Studeni 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji

Brojač posjeta
Ispis statistike od 21. 4. 2010.

Ukupno: 260735
NOVOSTI

Uskrs u povijesti i danas

Uskrs je najveći blagdan kršćanstva jer je to dan Uskrsnuća Isusa Krista. Dan na koji se slavi blagdan Uskrsnuća računa se 40 dana od Pepelnice, vrijeme koje se naziva Korizmom.

Podrijetlo naziva "Uskrs" ima dvije teorije; prva govori da ime dolazi od anglosaksonske božice proljeća Eoster, a druga teorija govori kako dolazi od feničke božice plodnosti Aštarte, kojoj u babilonskoj mitologiji odgovara božica Ištar. Glavni simboli Uskrsa jesu zečevi i jaja. Zečevi simboliziraju plodnost, a jaja novi život. Pisanice su se prije bojale na prirodne načine, najćešće pomoću ljuske crvenog luka ili pomoću travke ili listića, često djetelina. To se radilo tako da se jaje umatalo u tkaninu unutar koje se onda postavila djetelina te je tim postupkom jaje dobilo zanimljiv ukras. Ta je tradicija i danas živa. U srednjem vijeku postojao je zanimljiv običaj da nakon uskršnje mise započinje tzv. festival bacanja jaja. Svećenik bi uzeo jedno tvrdo kuhano jaje te ga bacio jednom dječaku iz zbora koji bi zatim bacio sljedećem i tako u krug, a pobjednik je onaj u čijim bi rukama jaje ostalo kada kazaljke na satu dotaknu broj 12.

U hrvatskoj tradicijskoj kulturi očita je isprepletenost katoličkih crkvenih obreda s tradicijama drugog podrijetla, posebno pretkršćanskim običajima i obredima vezana uz proljetno budjene prirode.

Karla Hrvoić, 3.a

Pod opširnije pročitajte i ostale učeničke radove.


Uskrsna čarolija

Sunce, kiša ili oblaci,

Kakva li Uskrsna čarolija?

Hoće li ostati žuti jaglaci

I procvjetati magnolija?

 

Vesele, žive, šarene boje,

Samo tako proljeće osvoje.

Zeko ispisuje svoju lektiru

O slatkišima i Uskrsnom miru.

 

Poklonima zeke svi se vesele,

Proljeću, Suncu, igranju vani.

Dok tratinčice na livadama se bijele,

Lijepi su to Uskrsni dani.

 

Neka bude Uskrs sretan,

Malenoj se vratio Klepetan.

Povratku kući svi se vesele,

Biti s obitelji najljepše su želje.

 

Karla Žepić, 1.e

 

Uskrs

Uskrs kao temelj naše vjere,

dolazi u proljeće, cvijeće kad se bere.

Spasitelj naš je patio

da bi nama vjeru u vječni život vratio.

Trnova kruna na glavi,

Spasitelja našega ne može sa smlavi.

Narod kao ovce,

Kako mu bolje tako on hoće.

Spasitelja našega gazi,

Barabu, ubojicu da spasi.

Poncije Pilat ga osudio

Odlukom naroda on se vodio.

Križ mu težak bio,

No spasitelja ga pokorno nosio.

Ničice je padao,

Otac Bog snagu mu je davao.

S lijeve ga strane razbojnik Gestas,

Da ih spasi moli

No protiv njega zbori.

S desne strane razbojnik Dizma stoji,

On ga brani i za oproštenje grijeha moli.

Vjeru nam u život vratio

Nakon tri dana kada je smrt pobijedio.

Isus nam uskrsao!

Na nebo uzašao.

Valentina Dobranić, 1.e

 

Uskrs

 

Sretan Uskrs,svima mir i blagoslov!

Košarica je puna jaja,

raznih boja i nebeskog sjaja.

Na stolu je čak i cvijeće,

A oko stola puno sreće među ljudima.

Francuska,šunka,kruh,luk i makovnjača

se iz crkve posvećeno kući vraća.

Sunce grije,jorgovan pupa,

Srce zeki,snažno lupa.

Zeko puno pisanica ima stoga ih želi podijeliti svima.

Uskrs će zauvijek biti ispred naših vrata,

plod početka i kraja za sva naša srca draga!

Sretan Uskrs,svima mir i blagoslov!

                               Dorotea Dadović, 3.a

 

Uskrs

S prvim zrakama sunca
Kada se zima pretvara u proljeće
Osjećam polako Uskrs
Onako u nekoj daljini.

Zelene livade i poljsko cvijeće
Nošeni krilima leptira
U mojem srcu bude ljubav.

Zečići i pilići šalju mi
Radosne poruke.
Poruke nade, radosti i blagoslova.

Šarene pisanice
Crvene za ljubav, plave za sreću,
Zelene za radost
Poklanjamo i primamo rado.

Uskrs. Crkva.
Jako je lijepo kada se ujedine
Molitve, pozitivne misli koje nas drze budnima.
Brzoplete misli i izlomljeni snovi
Čekaju i dalje neku novu šansu,
Nadu,
Što pred nama stoji
Da će Njegove riječi pronaći put
Do ljudskog srca.

Katarina Galeković, 3.e

 

Uskrs

Najveći kršćanski blagdan obilježen Isusovim uskrsnućem je Uskrs. Slavi se s svako proljeće odredenog datuma odlaskom u crkvu i obiteljskim okupljanjem. Tradicijski se ukrašavaju unutarnji prostori kuće s raznim Uskršnjim motivima, bojaju se pisanice te stol obiluje hranom.

 Odlazak u crkvu s obitelji kao i molitva, svrha je najvećeg kršćanskog blagadana što ne čine svi. Tradicija Uskrsa se pretvorila u naviku. Kako stol obiluje hranom, kuća ukrasima, pisanice bojama, ljudi zaboravljaju svrhu tome. Zapostavljaju se odnosi, vjera i temelj. Uskrs postaje zabava bez vjere, a mladi prate preokret, ne i vjeru. Više vremena je iskorišteno na izlaske, nego na obitelj i njenu prisutnost. Kršćanstvo nas uči da budemo zahvalni svojom braćom pa tako i najveći kršćanski blagdan koji spaja obitelji "zabavom" koje se temelje na ukrašavanju prostora, bojanju pisanica, odlasku u crkvu, molitvi i svetoj, obilnoj hrani na stolu, a ne i da sam Uskrs postane samo zabava koja je obaveza bez kršćanskih načela.

Vjerujemo li u Boga i zajednicu, poštovat ćemo najveći kršćanski blagdan koristeći vrijeme na naše najbliže i crkvu, uz razne, zabavne i Uskršnje elemente kojima si možemo dočarati ugođaj druženja. Najveći cilj blagdana jest shvaćanje vjere i ljubavi prema našoj braći kao i zahvalnost prema njima i sve što imamo.

                                               Ana Mezej, 3.a

 



Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Sanja Vuković Brodarić   datum: 16. 4. 2017.




preskoči na navigaciju